Thursday, January 1, 2015

Tusk (2014)


Režija: Kevin Smith
Uloge: Justin Long, Michael Parks, Haley Joel Osment

Nešto što je očekivano kao još jedan horor hit, što je okarakterisano žanrovskom odrednicom „body horor“ i, što je možda najbitnije, film koji je potpomognut odlično skrojenim trailerom i jakim marketingom – naprosto je jedna velika glupost. Razočaranje može biti veće ukoliko ste fan režisera ovog filma; ja to nikako nisam pa se nisam ni razočarao u dotičnog već u film kao takav. Tim pre što je Tusk imao potencijala da bude barem natprosečan a ne samo jedan u nizu filmova koji su inspirisani „ljudskom stonogom“. Ukoliko ste fan potonje pomenutog filma (a takvih je zaista malo) ima šanse da vam se dopadne i „ljudski morž“.


Wallace je autor mnogoslušane emisije na podcastu koja je tako tipična za današnju omladinu. Srž emisije je ismevanje klipova a emisija doživljava svoj vrhunac kada izvesni Kill Bill Kid slučajno odseca sam sebi nogu mačetom. Klip postaje najsmešniji, a pošto ismevanje dotičnog klipa nije dovoljno Wallace odlazi da pronađe dotičnog Kida i ismeje ga još malo, istovremeno turajući sebi još zelembaća u džep. Na Wallaceovu žalost dotični nesrećnik je sve upropastio tako što je dan ranije sam sebi oduzeo jednonogi život. Wallace ne zna šta da radi, pa očajnički pokušava da spasi svoje putešestvije javljajući se na oglas koji je video u WC-u. Preko oglasa upoznaje tajanstvenog čovu Howarda Howea i pokušava da iz njega izvuče nešto za svoj program. Na Wallaceovu žalost jedino što će izvući iz starkelje je njegova poremećena sadistička psiha koja vapije za davno izgubljenim „prijateljem“. Sada starac od Wallacea pokušava da napravi dotičnog prijatelja a problem je taj što je stari prijatelj – morž.


Tusk ima nekoliko aduta koje ne uspeva da iskoristi. Kao prvo, tu je odlična glumačka postava koja izvlači maksimum iz slabog scenarija i neke nesmešne situacije uspeva da dovede na granicu duhovitosti. Uz nekoliko standardnih glumačkih mediokriteta film izvlače Justin Long u ulozi Wallacea i Michael Parks u ulozi Howarda Howea. S jedne strane je zadovoljstvo gledati obojicu (posebno Parksa) a sa druge strane je tužno posmatrati ih u neubedljivim događajima i u scenariju koji ni u jednom trenutku ne zna šta hoće. Tusk konstantno pokušava da bude duhovit, inteligentan, šokantan, ozbiljan, tinejdžerski i pun metafora ali je nedovoljno duhovit za jednu komediju a nedovoljno strašan za jedan horor film. Jedino što uspeva je da bude turoban za gledanje, posebno u drugoj polovini kada pratimo avanture „gospodina Tuska“. Gospodin Tusk je dobro modeliran ali se i u vezi toga mogu postaviti brojna pitanja koja ne idu u prilog natpisu na početku filma „based on the true events“. Naravno, bilo šta spominjati bilo bi otkrivanje radnje koje bi pokvarilo ugođaj „srećnicima“ koji pristupe gledanju ovog filmskog čuda.


Osim nekoliko scena koje više mogu da zgroze prosečnog gledaoca film nema ništa da ponudi; kada jednom vidite gospodina Tuska videli ste kompletan film. Ostatak filma protiče u predugačkim i preopširnim dijalozima koji nikuda ne vode, u monolozima koji su uvek na tragu nekog štosa ali do njega nikada ne dolazi i u mestimičnim vulgarnim gegovima koji se tiču seksualnih odnosa, polnih organa i ostalog (s obzirom da je režiser ovog filma autor „kultnog“ Jay and Silent Bob Strike Back dobro smo i prošli) ili eventualno u ismevanju američko-kanadskih odnosa i mentaliteta, što našem podneblju nije preterano interesantno. Priča u ovom filmu ne vodi nikuda i bez ikakve je poente, pa u tom svetlu treba posmatrati i kraj filma koji je trebao biti potresan i emotivan a ispao je katastrofalan, nerealan i smešan u pogrešnom kontekstu. Neuspelo je i pojavljivanje Johnnyja Deppa u sporednoj ulozi jer je dotični izuzetno neubedljiv, loše maskiran i apsolutno nepotreban. Što bi se reklo – dodatno srozava ionalo slab film.


Definitivno je jasno da ovaj film ne funkcioniše i da apsolutno nema svoju svrhu postojanja kao što nije znao kuda bi da ide sa svojom štos idejom glede morža. Nit' je strašan, nit' je smešan, nit' ima bilo kakvu poruku. Takođe, definitivno je jasno da film nije upropastio ni Kevin Smith koji je osmislio priču, ni Kevin Smith koji je režirao film već Kevin Smith koji je pisao scenario. Šteta što ću se kad god vidim morža na TV-u setiti ovog odvratnog tzv. filma.


+ ideja i kostim
+ Justin Long i Michael Parks
— loš scenario; neefikasan tok filma; neuspeo humor
— besmisleni i bespotrebni dijalozi idu u nedogled
— neubedljivi Johnny Depp; završetak filma


 Ocena: 3/10






Ukoliko želite da i vaši prijatelji posete naš sajt podelite ga na društvenim mrežama putem sharing dugmića. To vam neće oduzeti previše vremena a doprineće popularnosti sajta.

3 comments:

  1. Neverovatno besmislen i grozan film.

    ReplyDelete
    Replies
    1. Nadam se da će doživeti finansijski fijasko inače ćemo se podaviti u raznoraznim tusk-klonovima k'o u moru besmislenih found footagea poslednjih godina.

      Delete
  2. Having watched it, I'm just gonna say what Roger Ebert said about The Human Centipede:

    "The star rating system is unsuited to this film. Is the movie good? Is it bad? Does it matter? It is what it is."

    ReplyDelete